Potkraj svibnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 88.327 nezaposlenih ili 9.431 osoba, tj. 9,6 posto manje nego u svibnju 2023. godine, što je najniži broj nezaposlenih evidentiran pri HZZ-u od osnutka hrvatske države.
U odnosu na travanj ove godine, broj nezaposlenih smanjen je za 10,6 posto ili 10.493 osobe, izvijestili su iz HZZ-a.
To
pokazuje i dalje snažnu potražnju za radnom snagom na domaćem tržištu
rada, ponajprije zbog turističke sezone, o čemu govore i podaci HZZ-a da
je u svibnju najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo zbog
zapošljavanja na temelju radnoga odnosa u pružanju smještaja, priprema i
usluživanja hrane - 3363 osobe ili 24,1 posto od ukupnog broja.
Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno su na Zavodu registrirana 84.324 nezaposlena, a oglašena su 21.104 slobodna radna mjesta.
Tijekom
svibnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 8.318
osoba, što je 16,7 posto manje nego u svibnju lani. Pritom su 77,4 posto
ili 6442 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju
nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 1714 osoba (20,6 posto) iz
neaktivnosti te 162 osobe (dva posto) iz redovitoga školovanja.
Prema
podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 18.811 osoba, što
je sedam posto više nego u svibnju 2023. Od toga je zaposlena 14.931
osoba, i to 13.974 osobe (93,6 posto) na temelju zasnivanja radnoga
odnosa i 957 osoba (6,4 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.
Evidentirano
zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u
pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 3.363 osobe ili 24,1
posto. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.849 osoba ili 13,2 posto,
javna uprava i obrana s 1.375 osoba ili 9,8 posto i prerađivačka
industrija s 1.187 osoba ili 8,5 posto.
U svibnju je 3.880 osoba
izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu,
npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito
školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao,
neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.
Među županijama,
u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija s 2.953
osobe ili 21,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog
odnosa. Slijedi Osječko-baranjska županija (1.503 osobe ili 10,8 posto),
Grad Zagreb (1.072 osobe ili 7,7 posto) te Vukovarsko-srijemska
županija (1.021 osoba ili 7,3 posto).
Najveći apsolutni broj
registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj
županiji 14.842 (16,8 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj),
Osječko-baranjskoj županiji (12.051 ili 13,6 posto) i Gradu Zagrebu
(10.313 ili 11,7 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.009 ili
1,1 posto).
U svibnju ove godine je 14.927 osoba ili 16,9 posto
od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj
korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2023.
godine za 15,8 posto ili 2.803 osobe.
